Evropska energetska kriza dovodi do porasta potražnje za skladištenjem energije u domaćinstvima

Kako evropsko energetsko tržište i dalje fluktuira, rast cijena električne energije i prirodnog plina ponovo je pobudio pažnju ljudi na energetsku nezavisnost i kontrolu troškova.

1. Trenutna situacija nestašice energije u Evropi

① Rastuće cijene električne energije pojačale su pritisak na troškove energije

U novembru 2023. veleprodajna cijena električne energije u 28 evropskih zemalja porasla je na 118,5 eura/MWh, što je povećanje od 44% na mjesečnom nivou. Rastući troškovi energije vrše ogroman pritisak na domaćinstva i korporativne korisnike.

Naročito tokom perioda najveće potrošnje električne energije, nestabilnost snabdijevanja energijom je intenzivirala fluktuacije cijene električne energije, podstičući zahtjeve primjene sistema za skladištenje energije.

② Uska opskrba prirodnim plinom i rastuće cijene

Od 20. decembra 2023., holandska TTF cijena fjučersa prirodnog gasa porasla je na 43,5 eura/MWh, što je 26% više u odnosu na najnižu tačku 20. septembra. Ovo odražava kontinuiranu zavisnost Evrope od snabdijevanja prirodnim gasom i povećanu potražnju tokom zimskog vrhunca.

③ Povećan rizik od zavisnosti od uvoza energije

Evropa je izgubila veliku količinu jeftinog prirodnog gasa nakon rusko-ukrajinskog sukoba. Iako je povećao svoje napore za uvoz LNG-a iz Sjedinjenih Država i Bliskog istoka, cijena je značajno porasla, a energetska kriza nije u potpunosti ublažena.

2. Pokretačka snaga rasta potražnje za skladištenjem energije u domaćinstvu

① Hitna potreba za smanjenjem troškova električne energije

Česte fluktuacije cijena električne energije omogućavaju korisnicima da skladište električnu energiju kada su cijene električne energije niske i da koriste električnu energiju kada su cijene električne energije visoke kroz sisteme za skladištenje energije. Podaci pokazuju da se troškovi električne energije u domaćinstvima opremljenim sistemima za skladištenje energije mogu smanjiti za 30%-50%.

② Postizanje energetske samodovoljnosti

Nestabilnost snabdijevanja prirodnim plinom i električnom energijom podstakla je korisnike domaćinstava da preferiraju instaliranje fotonaponskih + sistema za skladištenje energije kako bi se poboljšala energetska nezavisnost i smanjila ovisnost o vanjskom opskrbi energijom.

③ Politički poticaji su uvelike promovirali razvoj skladištenja energije

Njemačka, Francuska, Italija i druge zemlje uvele su niz politika za podsticanje popularizacije sistema za skladištenje energije u domaćinstvu. Na primjer, njemački “Akt o godišnjem porezu” izuzima male fotonaponske sisteme i sisteme za skladištenje energije od poreza na dodanu vrijednost, uz istovremeno pružanje subvencija za instalaciju.

④ Tehnološki napredak smanjuje troškove sistema za skladištenje energije

Uz kontinuirani napredak tehnologije litijumskih baterija, cijena sistema za skladištenje energije pada iz godine u godinu. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), od 2023. godine troškovi proizvodnje litijumskih baterija su pali za oko 15%, što je značajno poboljšalo ekonomsku efikasnost sistema za skladištenje energije.

3. Status tržišta i budući trendovi

① Status evropskog tržišta skladištenja energije u domaćinstvima

U 2023. godini potražnja za tržištem skladištenja energije u domaćinstvima u Evropi će brzo rasti, sa novim instaliranim kapacitetom skladištenja energije od oko 5,1 GWh. Ova cifra u osnovi objedinjuje zalihe na kraju 2022. (5,2 GWh).

Kao najveće tržište skladištenja energije u domaćinstvima u Evropi, Nemačka učestvuje sa skoro 60% ukupnog tržišta, uglavnom zbog podrške politici i visokih cena električne energije.

② Izgledi za rast tržišta

Kratkoročni rast: U 2024. godini, iako se očekuje da će se stopa rasta globalnog tržišta skladištenja energije usporiti, s porastom od oko 11% na godišnjoj razini, europsko tržište skladištenja energije u domaćinstvima i dalje će zadržati visok zamah rasta zbog faktora kao što su nestašica energije i podrška politikama.

Srednjoročni i dugoročni rast: Očekuje se da će do 2028. godine kumulativni instalirani kapacitet evropskog tržišta skladištenja energije u domaćinstvima premašiti 50 GWh, sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 20%-25%.

③ Tehnologija i politika

Tehnologija pametne mreže: pametna mreža vođena umjetnom inteligencijom i tehnologija optimizacije energije dodatno poboljšavaju efikasnost sistema za skladištenje energije i pomažu korisnicima da bolje upravljaju energetskim opterećenjem.
Kontinuirana podrška politikama: Pored subvencija i poreskih olakšica, zemlje takođe planiraju da donesu zakone za promovisanje široke upotrebe fotonaponskih sistema i sistema za skladištenje energije. Na primjer, Francuska planira dodati 10 GWh projekata skladištenja energije u domaćinstvima do 2025. godine.